Kako čitati bilancu stanja?

Vlasnici poduzeća često "naslijepo" potpisuju financijska izvješća kada se zaključi poslovna godina, a da i ne traže pojašnjenje osnovnih promjena u njima.

Imala sam iskustvo rada sa poduzetnikom koji je vlasnik srednje velikog poduzeća, a nije bio svjestan financijskih poteškoća u kojima se nalazi. Nije imao kvalitetan računovodstveni servis koji bi mu ukazao na probleme. On se oslanjao samo na svoju intuiciju u donošenju odluka. Tek kada da došao u situaciju kada nije mogao podmirivati svoje obaveze, postao je svjestan kako već godinama potpisuje neke dokumente za koje nije niti znao što zapravo znače.

Bilanca stanja

Bilanca stanja je temeljno financijsko izvješće koje kaže na koliko dobrim osnovama vam je postavljeno poduzeće.

Na slici u nastavku je vidljiva skraćena bilanca stanja s brojevima označene grupe aktivnosti ću detaljnije objasniti za aktivu i pasivu. Također možete vidjeti poželjne odnose grupa stavki u bilanci stanja.

Ono što je osnovno pravilo ovog financijskog izvješća je ravnoteža između ukupnih stavki aktive i pasive.

Što sve vidimo iz bilance stanja?

1. Imovinu - sve što imamo na raspolaganju. Podijeljena je na potraživanja, novac, zalihe i imovinu.
2. Obveze – sve što dugujemo, što uključuje kredite, zajmove i ostale obveze.
3. Kapital – naša neto vrijednost novca koji smo uložili u poduzeće, a uključuje i zadržanu dobit.

Kako su te tri stavke bilance stanja međusobno povezane?

Kapital (neto vrijednost) = Imovina – Obveze

Krenimo od imovine poduzeća

Dugotrajna imovina

Pojasnit ću najvažnije stavke:

Nematerijalna imovina su najčešće patenti, licence, koncesije, ulaganja u istraživanja, trgovački znak.

Materijalna imovina su stavke koje kazuju koliko imate zemljišta, stanova, poslovnih prostora, postrojenja i opreme, materijalne imovine u izgradnji. Na sve stavke materijalne imovine, osim na zemljište se obračunava amortizacija.

U dugotrajnoj imovini nalaze se još i dugoročna financijska imovina, a to su potraživanja po dugoročnim kreditima, dani zajmovi, depoziti...

Tekuća imovina ili kratkotrajna imovina

Naziva se još i obrtna, slobodna ili cirkulirajuća imovina za koju se očekuje realizacija unutar godine dana.

U nastavku ću pojasniti najvažnije stavke:

Zalihe su sve ono što ste nabavili za daljnju doradu, prodaju, a još uvijek nije prodano. Evidentira se kao vrijednosno i količinsko iskazano stanje. Bilanca stanja nije isto što i stanje zaliha. Stanje zaliha je evidencija zaliha na određeni dan.

Potraživanja od kupaca označavaju međusobne odnose između kupca i prodavatelja. Prodavatelj evidentira iznos prodane robe ili usluga prije same naplate. Dakle, prilikom prodaje robe kupac ne plaća neposredno novcem (gotovinska prodaja) već se prodana roba prije naplate evidentira u bilanci stanja kao potraživanja od kupaca. Potraživanje, što je starije, u pravilu ga je teže naplatiti.

Ostala kratkoročna potraživanja obuhvaćaju potraživanja s rokom dospijeća do godine dana kao što su: potraživanja od zaposlenih, potraživanja od države...

Novac u banci i blagajni je iznos novca koji vam se nalazi na računima poduzeća i u blagajnama.

Pojasnili smo stavke aktive. Slijedi pasiva u bilanci stanja. Krenimo od kapitala.

Kapital

Uplaćeni kapital uključuje temeljni kapital poduzeća. U velikim tvrtkama može se dalje podijeliti na obične dionice i povlaštene dionice. Kod povlaštenih dionica obično dobivamo prednost nad običnim dionicama u smislu isplate dividende, ali one nemaju pravo glasa, dok obični dionički kapital čini osnovu strukture kapitala tvrtke.

Zadržana dobit pruža snimku cjelokupnog iznosa koji su vlasnici zaradili i ponovno uložili u posao umjesto podizanja dividende. Ako zarađeni novac kao vlasnik firme isplatite iz poduzeća, smanjujete iznos zadržane dobiti.

Dugotrajne obveze

Dugotrajne obveze su obveze čiji je rok podmirenja plaćanja duži od jedne godine. Podmirenje može biti jednokratno ili višekratno. Najčešće su to hipotekarni zajmovi, obveze po osnovi emitiranih obveznica, dugoročnih kredita i raznih drugih zajmova.

Kratkotrajne obveze

To su sve vaše obveze koje trebate podmiriti u roku od godine dana. Najčešće i najvažnije su: obveze prema dobavljačima, obveze za plaće zaposlenika, obveze za poreze, obveze za izdane kratkoročne vrijednosne papire, obveze za primljene kratkoročne pozajmice, tekuća dospijeća kratkoročnih kredita…

Kako nam pomažu informacije u bilanci stanja?

• Možemo dobiti uvid u financijsku snagu poduzeća
• Možemo pratiti obveze prema dobavljačima, prema zaposlenicima, bankama
• Možemo pratiti stanje potraživanja od kupaca
• Možemo pratiti promjene naše neto vrijednosti.

Naravno, postoje razlike između različitih djelatnosti poduzeća (uslužna i proizvodna poduzeća koja npr. imaju ili nemaju zalihe, više ili manje imovine). Ali za konkretnije informacije o tome potrebno je više od osnovnih informacija koje u ovom tekstu obrađujemo.

Kako analiziramo bilancu stanja?

Postoje dva načina: uspoređujuči promjene u odnosu na prethodne periode i analizirajući kako se stavke mijenjaju u strukturi bilance.

Zovu se još vertikalna i horizontalna analiza. Treba biti oprezan kod donošenja zaključaka i usporedbi s drugim poduzećima. Namjena ovog teksta je bila upoznati vas s osnovnom stukturom i povećamo svjesnost o važnosti bilance stanja kao temeljnog financijskog izvješća.

Detaljnije o osnovnim financijskim pojmovima možete naći u našem rječniku.

Autorica: Anka Cvitanović Jovanić