Rječnik

Avans je predujam, unaprijed plaćen iznos neke još neispunjene ugovorne obveze. To možemo promatrati kao npr. robni kredit za proizvodnju kojim kupac odobrava dobavljaču iznos kojim mu olakšava proizvodnju naručene robe, odnosno obavljanje usluga.

Avans je i instrument osiguranja plaćanja kojim kupac, unaprijed, prije izdavanja računa plaća račun u ugovorenom iznosu i u ugovorenom roku kako bi se zaštitila potraživanja.

Bilanca stanja je temeljno financijsko izvješće koje nam ukazuje na snagu poduzeća.

Sastoji se od aktive i pasive koje moraju biti u ravnoteži.

Aktiva ili imovina je sve što imamo na raspolaganju. Podijeljena je na potraživanja, novac, zalihe i imovinu. Pasivu čine obveze i kapital.

Obveze su sve što dugujemo, što uključuje kredite, zajmove i ostale obveze (prema zaposlenicima, državi…).

Kapital je neto vrijednost novca koji smo uložili u poduzeće, a uključuje i zadržanu dobit.

Ciklus konverzije novca mjeri koliko je dana potrebno poduzeću za zaprimanje uplate od kupaca. Ciklus konverzije novca mjeri količinu dana koja protekne od zaprimanja robe ili usluge koju ste naručili i dana kada su vaši kupci platili.

Ciklus konverzije novca = Dani vezivanja zaliha + dani naplate potraživanja – dani plaćanja dobavljačima.

Kraći ciklus konverzije novca znači da poduzeće može izraditi materijal ili pripremiti uslugu, prodati ih kupcu i naplatiti potraživanje u manje vremena.

Cesija je prijenos potraživanja s dosadašnjeg vjerovnika na novog vjerovnika.

Financijski pokazatelj dani naplate potraživanja je pokazatelj koji nam ukazuje na to koliko dugo čekate vaše kupce da vam plate za robu ili uslugu koju ste im isporučili.

U brojnik se stavlja broj dana u godini dok u nazivnik ide koeficijent obrtaja potraživanja da bi se dobio prosječni broj dana koliko traje naplata potraživanja.

Diskont je umanjenje od cijene kao naknada za prijevremeno plaćanje, može biti i otkup nekog potraživanja prije njegovog dospijeća uz odbitak kamata, provizija i troškova.

Dugotrajna imovina je pozicija aktive bilance stanja. To je imovina poduzeća za koja se u obrtnom ciklusu pretvara u novac u razdoblju dužem od godine dana.

Dijeli se na nematerijalnu imovinu (izdaci za razvoj, koncesije, patenti, nematerijalna imovina u pripremi..), materijalnu imovinu (zemljište, građevinski objekti, postrojenja i oprema, materijalna imovina u pripremi...), dugotrajnu financijsku imovinu (udjeli kod povezanih poduzeća, dani zajmovi povezanim poduzećima, dani zajmovi, depoziti... i dugotrajna potraživanja).

Indirektna metoda novčanog toka ne prikazuje posebno pozicije primitaka i izdataka, već prikazuje novac osiguran od operativnih aktivnosti u obliku neto dobiti. Neto dobit se zatim korigira za pozicije promjena na računima koje utječu na novčani tok i stanje novca kao što su npr. kupci-potraživanja, dobavljači, povećanje/smanjenje zaliha, povećanje/smanjenje vrijednosti imovine.

Izvanredni prihodi se javljaju kao pozicije računa dobiti i gubitka, a u njih ulaze prihodi od prodaje fiksne imovine, inventurni viškovi, prihodi od naplate penala, nagrade, naplaćena otpisana potraživanja, prihodi od prošlih godina.

Izvanredni rashodi su izgubljene vrijednosti koje se javljaju kao pozicije računa dobiti i gubitka.

Najčešće su to: smanjenje vrijednosti fiksne imovine, otpis i ispravak vrijednosti zastarjelih zaliha, inventurni manjkovi, kazne, penali, otpis i ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja, rashodi iz prošlih godina.

Jamac je osoba koja s korisnikom kredita preuzima obvezu redovite otplate kredita. Jamac daje suglasnost banci da u slučaju neredovite otplate kredita od dužnika, banka može od njega naplatiti svoja potraživanja.

Kontni plan je sistematiziran popis naziva, šifara i sadržaja utvrđenih razreda, skupina konta i sintetičkih konta glavne knjige. Sadrži 10 razreda od kojih svaki može sadržavati još 10 skupina. To su npr. 120 potraživanja od kupaca, 220 obveze prema dobavljačima, 310 zalihe materijala, 400 troškovi sirovina i materijala, 750 prihodi od prodaje proizvoda…

KPI (Key Performance Indicators) su ključni pokazatelji kojima se iskazuje uspješnost poslovanja i procesa. Mogu se koristiti u upravljanju zaposlenicima, projektima ili bilo kojim procesom u poduzeću.

To može biti npr.: broj prodanih proizvoda, održanih sastanaka, % naplaćenih potraživanja....

Kratkoročna potraživanja su pozicija aktive bilance stanja. Obuhvaćaju potraživanja s rokom dospijeća do godine dana kao što su: potraživanja od kupaca, potraživanja od zaposlenih, potraživanja od države….

Kratkotrajna imovina je pozicija aktive bilance stanja. Naziva se još i tekuća, obrtna, slobodna ili cirkulirajuća za koju se očekuje realizacija unutar godine dana.

To su zalihe, potraživanja, financijska imovina i novac u banci i blagajni.

Novčani jaz (cash gap) je izračun koji se bazira na broju dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio u početni oblik – novac. Izračunava se tako da se od zbroja dana zaliha i potraživanja od kupaca oduzme broj dana koji su potrebni za podmirivanje obveze prema dobavljačima.

Obrtna sredstva su kratkotrajna imovina u aktivi poduzeća koja mijenjaju svoj oblik u toku jedne godine. Obuhvaćaju novac, stvari i prava koje poduzeće ulaže u poslovanje, ali ne s namjerom da se njima trajno koristi već da ih „obrne“ u drugi oblik i proda.

To su zalihe, potraživanja od kupaca koja dospijevaju do godine dana, financijska imovina koja može biti unovčena do godine dana, novac u banci i blagajni.

Pokazatelji aktivnosti su pokazatelji sigurnosti poslovanja i njima se koristimo za praćenje brzine cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Zovu se još i koeficijenti obrtaja.

Oni trebaju biti što veći, a vrijeme vezivanja što kraće. To su koeficijent obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine, koeficijent obrtaja potraživanja, dani naplate potraživanja, koeficijent obrtaja zaliha i dani vezivanja zaliha.

Potraživanja od kupaca su pozicija aktive bilance stanja, u okviru kratkotrajnih potraživanja. Označavaju međusobne odnose između kupca i prodavatelja u kojem prodavatelj evidentira iznos prodane robe ili usluga prije same naplate.

Dakle, prilikom prodaje robe kupac ne plaća neposredno novcem (gotovinska prodaja) već se prodana roba prije naplate evidentira u bilanci stanja kao potraživanja od kupaca.

Potraživanje, što je starije, u pravilu ga je teže naplatiti.

Prisilna naplata je naplata kojom vjerovnik (prodavatelj usluge ili robe) prisilno naplaćuje svoja potraživanja uz pomoć pravosudnog sustava.

U slučaju kada dužnik odbija podmiriti svoja dugovanja nastala izdavanjem računa za robu ili uslugu postoji mogućnost naplate potraživanja prisilnim putem. Najčešće je to ovrha.

Prihod je bruto priljev novca, potraživanja ili drugih naknada, a proizlazi iz redovnih aktivnosti poduzeća. Prihod ostvarujemo izdavanjem računa za izdane robe i usluge.

Evidentira se u računu dobiti i gubitka. Može biti poslovni i izvanredni prihod.

Priljev je dio novčanog toka koji ukazuje koliko novca dolazi od kupaca ili klijenata koji kupuju proizvode ili usluge. Ako kupci ne plate u trenutku kupnje, dio novčanog toka dolazi od naplate potraživanja.

Strategija je jasno definiran plan ili metoda kojom se žele postići ciljevi definirani u poslovnom planu. Može biti razvijena u bilo kojem dijelu poslovanja kao npr. strategija naplate potraživanja, upravljanja zalihama, upravljanja rizicima ili financijama.

Založno pravo je pravo osiguranja vjerovnika nad određenom imovinom. Prilikom prisilne naplate potraživanja može se pokrenuti postupak prodaje imovine (zemljište, oprema, dio postrojenja…).